IMATE BILO KAKVA PITANJA? KLIKNITE OVDJE
Kako odabrati rješenje za oporavak od katastrofe
U svakodnevnom poslovanju svašta može krenuti krivo, od brisanja krive datoteke do gubitka svih podataka radi prestanka rada sustava ili danas popularnog kriptiranja podataka.
Nema brige, imamo IT-jevce koji će popraviti stvar. Odmah. Još nije gotovo?
Pa... nije uvijek jednostavno vratiti situaciju u prvobitno stanje. Nekad je i nemoguće, pogotovo kad nemate sustav za backup koji Vam može pomoći. Možda imate nekakav "backup" ali što učiniti s podacima starim 6 mjeseci na prepunom USB disku koji je vjerojatno kriptiran skupa s cijelim serverom jer je cijelo vrijeme spojen na isti?
Na žalost, to nije rijetka situacija i, ako je sreće, IT će u najboljem slučaju drugi radni dan osposobiti server i vratiti podatke stare 6 mjeseci...
Ok, koje je rješenje?
Ukratko - sustav za oporavak od katastrofe.
Ali što je to? Kako i koje odabrati?
Prije svega razdvojimo proces na dva dijela - katastrofu i oporavak...
Što je katastrofa?
Kako bi se mogao planirati oporavak, prvo moramo znati što je katastrofa.
Postoji nekoliko potencijalnik "katastrofa" - bitno je identificirati koja je važna za Vas.
- Gubitak podataka - korisnik je obrisao krivi dokument, virus je kriptirao sve dokumente, baza podataka je nečitljiva
- Gubitak aplikacije - nije moguće pokrenuti aplikaciju, ne radi bitni servis tipa DNS, DHCP, AD... ukoliko nije moguće popraviti, potrebno je vratiti iz backupa
- Gubitak sustava - kvar na hardveru, Operativni sustav se ne podiže
- Gubitak povezivosti - ovo se možda ne čini kao situacija za povrat iz backupa ali ukoliko imate aplikaciju unutar tvrtke na koju se povezuju vanjski korisnici, možda se mora uzeti u obzir povrat sustava u Cloud
- Gubitak poslovne lokacije - nestanak struje, požar, poplava
- Gubitak poslovanja - bilo koji od prethodnih "katastrofa" može predstavljati zaustavljanje poslovanja. Bitno je prepoznati važnost podataka, aplikacija, sustava, povezivosti i lokacije.
Protiv koje katastrofe se želite zaštititi? Svih? Prvi korak je da odredite i razdvojite kritične od manje bitnih podataka. Koji su podaci, koje su aplikacije i koji su sustavi kritični za poslovanje?
Što je oporavak?
Nakon što ste razdvojili se kritične od manje bitnih podataka moguće je odabrati sustav za oporavak od katastrofe.
Na primjer, ukoliko je sve što Vam treba povrat jedne kritične radne stanice, sustav za oporavak koji uključuje virtualnu okolinu za oporavak i automatske procese rada totalno je nepotreban.
Pretpostavimo da imate popis katastrofa za koje želite oporavak. Ok, sad ih povežite s kritičnim aplikacijama, podacima, sustavima i računalima koje želite zaštititi. Kad govorimo o gubitku podataka možda mislimo na određeni file server i nekoliko kritičnih računala. Ali ako govorimo o gubitku lokacije treba uzeti u obzir puno više aplikacija, računala, procesa... Cilj je da budete svjesni rizika, koje djelove poslovne okoline želite zaštititi i od kojih katastrofa ih treba zaštititi.
Ok, sad možemo odabrati sustav za oporavak?
Pa... ne još... Prije odabira rješenje potrebna su još dva koraka.
Identifikacija ciljeva oporavka
Nakon što ste popisali kritične i manje bitne djelove, postavljaju se dva pitanja: u koliko vremena je potrebno vratiti funkcionalnost (RTO - Return Time Objective) i koliko podataka mogu izgubiti (RPO - Recovery Point Objective). Ova dva parametra određuju koju vrstu backupa odabrati i kakav tip oporavka je potreban.
Na primjer, kritična aplikacija može imati RTO manji od 15 minuta i RPO manji od 30 minuta dok file server može imati RTO od 1 dana a RPO od 3 dana. Stoga se svaki ovaj cilj prevodi u ova pitanja:
- Koliko često moram vršiti backup ovog seta podataka?
- Mogu li backupirati na razini podataka ili kao presliku sustava?
- Kako ću napraviti povrat podataka - u drugu virtualnu okolinu, na isti server ili što?
Ovi ciljevi se moraju odrediti za svaku kombinaciju "katastrofe" i podataka koji se žele zaštititi jer backup SQL baze ili dokumenata na serveru te njihov oporavak prilično je različit ukoliko se radi o oporavku u slučaju gubitka podataka, kvara servera ili požara i promjene poslovne lokacije.
Identifikacija ova dva cilja oporavka pomaže u oblikovanju zadnjeg koraka.
Određivanje načina backupa i oporavka
Odgovaranjem na pitanje "kako ću vratiti ovo?" započinje cilj procesa oporavka od katastrofe - Oporavak. Istovremeno dolazimo do odgovora što i na koji način backupirati.
Dogodio se požar, server sale više nema a morate se vratiti u poslovnu funkciju unutar 30 minuta a bez gubitka više od 30 minuta podataka. Vodeći se ovom premisom, morate se moći vratiti u poslovnu funkciju na alternativnoj lokaciji, koristeći preslike servera uz inkrementalni backup koji se radio svakih 30 minuta, koristeći neku vrstu kontinuirane strategije oporavka koji vrši automatski oporavak preslike servera kako se inkrementalni backup izvodi.
Dakle, što imamo do sad? Koje uvjete sustav za oporavak od katastrofe mora imati?
- Backup na razini preslike (Image-level)
- Podrška za Windowse
- Kontinuirani oporavak
- Tehnologiju za komprimiranje podataka koji će osigurati backup i prijenos servera unutar 30 minuta
Idealno rješenje za sustav oporavka od katastrofe?
Ne postoji - potrebe oporavka diktiraju koje je rješenje za oporavak od katastrofe Vama potrebno!
U svakom slučaju, potrebno je odabrati rješenje koje je provjereno, oko kojega se netko brine i koje netko povremeno testira.
FixIT. Backup je rješenje koje je višestruko provjereno i odgovara potrebama većine tvrtki.
- Upravljano - kontinuirano praćenje izvršenosti backupa, rješavanje problema u slučaju da se backup ne odrađuje, testiranje povrata podataka
- Kontinuirana i automatizirana pohrana podataka
- Brza uspostava poslovanja